Hostel Eklata
|
Hrvatska
|
Informacije
Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.
Površina:
Kopneni dio iznosi 56.594 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.
Napučenost:
4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati, dok najbrojnije manjine čine Srbi, Bošnjaci, Slovenci, Mađari, Česi, Talijani Albanci.
Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.
Glavni grad:
Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.
Dužina morske obale:
5.835,30 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.
Broj otoka, hridi i grebena:
1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 47.
Najveći vrh:
Dinara 1831 m/nm
Klima:
U Hrvatskoj postoje tri klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjereno topla kišna klima, a na najvišim vrhuncima snježna šumska kima, dok u području uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; ljeta su suha i vruća, zime blage i vlažne. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj -2°C do 0°C, i nešto niže na najvećim nadmorskim visinama, kolovoz oko 20°C te oko 12°C na najvišim vrhuncima. Prosječna temperatura u primorju: siječanj 5°C do 9°C, kolovoz 22°C do 25°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.
Novac:
Službena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna =100 lipa). Strana valuta mijenja se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima i u većini turističkih agencija, hotela i kampova.
|
|
 Južna Hrvatska, tj. Dalmacija je jedna od najstarijih regionalnih i zemljopisnih dijelova Europe. Proteže se uz obalu Jadranskog mora u duljini od 400 km. Sjeverna granica Dalmacije dotiče talijansku granicu, a južna Monte Negro.
Dalmacija je južni dio Hrvatske, pa je stoga i zovemo južna Hrvatska. Kroz povijest, Hrvatska je često mijenjala granice i vladare, ali, od sedmog stoljeća, hrvatski narod je ostao nepromijenjen, i uspostavio je čvrste korijene u državi, kulturi, povijesti, umjetnosti i religiji.
Pravno, dalmatinska regija formalno ne postoji, što je i čini posebno specifičnom. Ona je tek zemljopisna regija. Međutim, što je najviše odvaja od ostalih regija i država je osjećaj pripadnosti svakog dalmatinca njegovim dalmatinskim korijenima.
Dalmacija se sastoji od tri regije, sjeverne, srednje i južne Dalmacije, sa svojim glavnim gradovima. Sjevernu Dalmaciju predstavlja Donatov Zadar, srednju Dujin Split, a južnu Vlahov Dubrovnik. Zadar, Split i Dubrovnik su kroz stoljeća predstavljali kulturni, umjetnički i gospodarski centar Dalmacije.
Reljef Dalmacije je još jedna stvar koja je distancira od ostalih zemalja. Naime, naša obala je najrazvedenija obala u Europi, sa više od tisuću otoka, otočića, grebena i stijena, koji se protežu obalom paralelno sa dalmatinskim planinama.
Dalmatinska klima je pod utjecajem toplog Jadranskog mora s jedne strane, i planina na obali, sa druge strane. To sve zajedno stvara topla i suha ljeta, i kratke i blage zime. Planine Dalmaciju štite od utjecaja kontinentalne klime iz sjevernih dijelova hrvatske. Ono u čemu dalmatinci svakodnevno uživaju je i plavetnilo neba, koje je najčistije u Europi, sa najviše sunčanih dana godišnje.
Osunčano nebo u kombinaciji sa ljetnim vjetrom zvan Maestral, u ljetnim predvečerjima stvaraju predivnu kombinaciju mirisa, boja i osjećaja, koji Vas mame.
Jadransko more je najveći i najljepši zaljev na Mediteranu. "Mare Adriaticum" zvali su ga još stari Rimljani, a ime je dobilo od grčkih geografa, Skilaksa, Ptolomeusa i Strabona.
Sastoji se od više od tisuću stijena, otoka i otočića, što ga u cjelini čini jednim od najljepših mora na svijetu.
U usporedbi sa ostatkom Dalmacije i Hrvatske, srednja Dalmacija je najljepša.
Ljepota se pronalazi svugdje, na moru, na obali i otocima.
Dovoljno je spomenuti da u srednjoj Dalmaciji postoje 4 nacionalna parka prirode, Mljet, Paklenica, Kornati i rijeka Krka, i tri parka prirode, Velebit, Telašica i Biokovo.
Ljepota se nalazi svuda.
Sve sto Vi trebate učiniti, jest prepustiti se prirodi i njezinom blagotvornom utjecaju. Vaš boravak ovdje će postati puniji, bogatiji, ljepši i nezaboravan u svakom pogledu. Jedina dilema koju ćete imati u ovom velikom nacionalnom parku, jest da li uživati u pojavama nastalim prirodnim putem ili u onima koje je napravio čovjek. Svakako, u jedno smo sigurni, a to je da će Vas, bez obzira na to što odabrali, Dalmacija zarobiti i pozvati da je opet posjetite, pa opet i opet.
Na Vama samo ostaje da odaberete najomiljeniju lokaciju boravka u centralnoj Dalmaciji, centru dalmatinskog, rimskog, i, u najstarija vremena, grčkog svijeta.
Uza sve svoje prirodne ljepote i raznolikosti, Dalmacija je kolijevka Hrvatske literature, još krenuvši od starih Rimljana, pa sve do današnjeg dana.
|
|
|
 Dubrovnik - grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti premošćuje visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz, brzi hidrokrilni brodovi.
Turistički se Dubrovnik počeo razvijati prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim međunarodnim turističkim središtem. Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. No, već za šetnje Stradunom, uskim ulicama i trgovima, monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji se susreću s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene urbane jezgre, stoljećima učenim vještinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suočuju s poviješću Kneževa dvora, bibliotečnim blagom, najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr.
Dopuštajući užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine. Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autentičnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijećnika, vlastelinske odjeće. Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj  postavi izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike. Muzej franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovačkih zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica. U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note. U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetničke slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi Sveti Ivan, s primjercima morske faune.
Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve, samostane i hotele, a s licem prema moru uresio se nizom marina, lučica te šetnica. Zbog veličanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po njegovim zidinama. U brojnim dubrovačkim restauracijama i konobama može se uživati u specijalitetima domaće i međunarodne kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara s bazenima, saunama, masažom, aerobikom, solarijima, trenažerima za boks i dr. Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je većina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča jugoistočno od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava - Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovački centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji povezuje hotele.
 Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života. Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana, Držićeva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca, redatelja, dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Važan su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo, Lado) i stranih folklornih skupina. U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine.
|
|
 Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas centar regije, grad je s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku: Rimski forum iz 1.st, Crkva sv. Donata iz 9.st-najpoznatija srednjevjekovna bazilika, zaštitni znak grada, obnovljene romaničke crkve sv. Krševana iz 12.st i zvonik sv. Marije iz 1105.g. , katedrala sv. Anastazije iz 13 st., Narodni trg s Gradskom ložom i stražom iz 16.st te moćni bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima iz 16.st., zatim Trg 3 bunara i Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenička baština.
Na 3000 dugoj povijesnoj tradiciji zadarska regija se danas razvila na površinu od 14% teritorija Republike Hrvatske, na oko 12% teritorijalnog mora s površinom otoka cca 580 km s ukupnim brojem otoka koliko je i dana u godini Uz čak 1200 km najrezvediniju obalu na Mediteranu nižu se četiri reda otoka od najvećih: Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, do manjih: Silba, Molat, Olib, Premuda, Iž, Vrgada, Sestrunj,.
Svoju atraktivnost može zahvaliti i prirodnom položaju u samom središtu Jadranske obale okružena s 4 Nacionalna parka: Plitvička jezera, planinski park Paklenica, jedinstveni slapovi rijeke Krke te niz prekrasnih otoka pod nazivom Kornati. Ništa manje privlačni nisu ni parkovi prirode: Telašćica, kanjon kraške rijeke Zrmanje, te najveće prirodno jezero u Hrvatskoj- Vransko jezero u blizini Biograda.
Dolazak do centra zadarske rivijere podjednako je moguć sa svih pravaca i sa svim prometnim sredstvima.
Grad Zadar nije poznat samo po kulturno-povijesnim spomenicima već i po uvijek bogatoj zelenoj tržnici i ribarnici na poluotoku (stari dio grada). Iz bogatog zaleđa "Ravnih kotara", plodnih površina oko Vranskog jezera te otoka Ugljana i Pašmana svakodnevno se opskrbljuje zadarska tržnica sa svježim povrćem i voćem. Po bogatstvu ponude to je jedna od najvećih tržnica u Hrvatskoj .Na tržnicu se dolazi ne samo zbog kupovine neophodnih namirnica već i zbog uživanja u vrevi, bogatstvu boja i cjenkanju s lokalnim prodavačicama.
U neposrednoj blizini "zelene tržnice" se nalazi ribarnica s izrazito bogatom ponudom ribe, mekušaca i školjaka a ima i slanih srdela "na komade". Ribarnica se nalazi blizu zadarske rive gdje se svako jutro tiskaju ribarski brodovi svih veličina sa svježim ulovom. Ribarska tradicija na ovim prostorima je duga (1995 smo proslavili 1000 godina od prvog pisanog spomena o ribarstvu u Hrvata , Sali/Dugi otok),a na otoku Ugljanu se nalazi najpoznatije ribarsko mjesto na Jadranu Kali.
Kao i na tržnici i ovdje se treba cjenkati s prodavačima, a ako tog dana i nemate ribu na jelovniku, uživat ćete u mirisima mora i prepirkama ribara na lokalnim dijalektima.
|
|
|
Naš najdraži grad. Star 1700 godina, omiljen Rimljanima, Hrvatima, i svima koji su ga ikada osjetili.
Jutarnja tura starim dijelom grada, šetnja glasovitom Dioklecijanovom palačom koja krasi sami centar; popodne u posjeti Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika ili u Meštrovićevoj galeriji; šetnja u predvečerje marjanskim poluotokom i povratak u ribarski dio grada zvan Varoš. Rimski car Dioklecijan je osnovao današnji Split 295.-e godine.
Dalmatinac rođenjem, Dioklecijan je imao imperijalnu moć u Dalmaciji u periodu dužem od 20 godina. Tijekom svoje vladavine, naručio je gradnju ljetnikovca u kojem je planirao provesti starost. Legenda kaže da je tada okupio najznačajnije astrologe tog vremena i naložio im da odaberu najbolje mjesto na planeti, u astrološkom smislu, za izgradnju ljetnikovca.
Na tom mjestu danas se nalazi grad Split i legendarna Dioklecijanova palača koja je sačuvana u gotovo izvornom obliku, i pod zaštitom Unesco - a, kao kulturni spomenik medunarodne vrijednosti.
Palača se nalazi na samoj obali mora, sa slikovitom planinom u pozadini, što sve skupa čini predivan krajolik za jedan tipični mediteranski grad što Split uistinu jest. Split je drugi po veličini grad u Hrvatskoj, i predstavlja centar Dalmacije, u svakom pogledu. Povezan je sa Zagrebom, glavnim gradom, zračnom lukom, željeznicom i nizom cesta.
Isto tako ima međunarodnu pomorsku luku, koja ga povezuje sa ostatkom Jadranskog mora, Sredozemljem, i ostatkom svijeta.
Smješten na živopisnom poluotoku izmedu otoka Brača i Šolte, i kaštelanskog zaljeva. Na poluotoku se nalaze, brdo Marjan, planine Kozjak (780 m) i Mosor (1,330 m), koji štite Split od prodora hladnog zraka iz kontinentalnog dijela Dalmacije zvanog Zagora.
Fina mediteranska klima omogućava uzgoj brojnih mediteranskih i suptropskih biljnih vrsta..., palmi, agava i kaktusa...
To sve skupa sačinjava neodoljivu kombinaciju mediteranskih mirisa, prirode, i karaktera ljudi koje je doista specifično i drugačije od ikojeg drugog.
Split ćete započeti s jednim danom, ali s tim prvim danom, Vaša priča sa Splitom ne završava,... Ona tek počinje...
|
|
Šibenik je smješten gotovo na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske. Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije, kojoj se područje prostire uz obalu izmedju zadarskog i splitskog primorja u dužini oko 100 km, a u unutrašnjosti joj zaledje dopire do bila Dinare, udaljenog 45 km.
Šibensko - kninska županija obuhvaća površinu od 1860 km2 i sastoji se od otočnog i obalnog dijela, te zaledja. Otočni dio Šibensko - kninske županije sastoji se od 242 otoka, otočića i nadmorska grebena. Taj arhipelag se nalazi pretežno u sjeverozapadnom dijelu šibenskog akvatorija, ističe se razvedenošću, ogoljelošću svojih površina i slabom naseljenošću - u šibenskom području svega je 10 otočkih naselja. Najbrojnija otočna skupina Kornati, poznata je po bizarnosti svojih oblika i raskoši prirodnih ljepota.
 Iz Šibenskog zaljeva, dugačkog 10 km i širokog 300 - 1200 metara, izlazi se na otvoreno more i otočno područje kroz uski krivudavi kanal. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar i na jugoistoku do bila Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije II svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.
Reljefnu sliku šibenskog područja karakteriziraju brdski vapnenački grebeni (Trtar se proteže sa svojim nizom prema jugoistoku, a ispred njega je niži, šibensko - primorski), zatim udoline (Gornje i Donje polje) i zaravni - osnova poljodjelstva. Od biljnog pokrivača najviše je zastupljena smrča u zaledu i makija u priobalno - otočkim predjelima. Za šibensko područje je karakteristična mediteranska klima s vručim ljetima koje razblažuje maestral, i suhim zimama.
Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.
Danas je Šibenik glavni je grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Županije šibensko-kninske koje broji 51 553 stanovnika ( 2001.).
Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turisticka cesta s odvojcima do Drniša (33km) i Knina (55km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je prometnica i železnička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke "Split" u Kaštelima (45km) i zračne luke Zemunik (50 km) od Šibenika. Novoizgrađena autocesta "Dalmatina" još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.
U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin ja veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora ka kopnu. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas i osvježavajući maestral.
|
|
|
|
Newsletter
Učlanite se u Eklata Newsletter
 |
Dubrovnik
8°C |
|
|
